Slika: Ian Taylor / Unsplash
Pandemija novog koronavirusa do sada je uvelike utjecala na pomorski promet, kako u Europi, tako i u svijetu. Tijekom prvog tromjesečja 2020. pomorski promet se na relaciji Azija-Sjeverna Europa smanjio za gotovo 50 posto. Pomorci koji su se našli na brodovima doslovno su na njima ostali zarobljeni zbog toga što su se na kopnu uvele stroge protuepidemijske mjere te je istima većinom zabranjeno iskrcavanje.
Pomorska poduzeća gubitke broje u milijardama, a kako bi se što uspješnije prilagodila novonastaloj situaciji uvode se promjene u trenutnim poslovnim procesima te se planiraju rashodovna rezanja. Ekonomska kriza koja nam je sve bliža neće zaobići ni domaće brodare.
Komentar za Hrvatski ceh zaštitara
U ime Hrvatskog ceha zaštitara, doc. dr. sc. Tonći Prodan, direktor i osnivač tvrtke Portus et Navem d.o.o. je za časopis “Zaštita” komentirao cjelokupnu situaciju, a njegovu izjavu citiramo u cijelosti:
“[…] kao mjeru za ublažavanje negativnih učinaka pandemije COVID 19 na pomorski promet, neke lučke uprave u Republici Hrvatskoj prepolovile plaćanje lučkih pristojbi. Lučka uprava Rijeka je primjerice smanjila lučku pristojbu „TERMINAL SECURITY CHARGE“ za 50,48 posto u razdoblju od 1. svibnja do 30. rujna 2020. godine.
Nesporno je da će hrvatske lučke uprave ove godine zbog novonastale situacije zabilježiti bitno manje prihode od prošlogodišnjih i mnogih godina prije toga.
Kada govorimo o kruzing industriji, ako se situacija drastično ne promijeni, ove će godine zabilježiti rekordan gubitak. Tako je primjerice u posljednja dva mjeseca otkazan dolazak 45 kruzera koji su u Zadar trebali dovesti oko 60 tisuća putnika, gdje se tijekom ove sezone očekivao dolazak preko 90 kruzera s preko 180 tisuća putnika. Također, otkazani su dolasci 145 tisuća putnika u Dubrovnik od ukupno 790 tisuća koliko ih se očekivalo u ovoj godini. I u Splitu je situacija identična onoj dubrovačkoj i zadarskoj, gdje je za ovu sezonu otkazano već 70-ak dolazaka kruzera.
U odnosu na brodare u obalnom linijskom prijevozu i posljedice COVID-a 19 na njihovo poslovanje, Vijeće otočnog sabora predložilo je Vladi i MMPI da se u obalnom linijskom prometu odgodi donošenje sezonskog cjenika za sve građane što će, ukoliko se prijedlog prihvati, dovesti do pada prihoda i ovoj skupini brodara, koji se već sada dobrano osjeća. Brodari u obalnom linijskom prijevozu su usprkos svim teškoćama sačuvali sva radna mjesta.
Što se tiče malih brodara (mini kruzera) koji vode turiste na izlete diljem Dalmacije i čija flota broji gotovo 200 brodova, imali su odlične najave dolazaka gostiju za ovu sezonu. Očekivali su i rast prihoda do 20 posto te je 20 novih brodova već trebalo biti u moru. Međutim, ova će nautička sezona, ukoliko se situacija drastično ne promijeni, i po njih proći jako loše. Važno je istaknuti da su ovi brodovi pravi hrvatski proizvodi od gradnje, i opremanja, preko domaće hrane i drugih proizvoda te zapošljavanja isključivo hrvatskih pomoraca. Što se tiče prometa u pomorskim trgovačkim lukama, i ovdje se bilježi pad prometa. U riječkoj luci je primjerice u prva tri mjeseca ove godine prekrcano oko milijun tona tereta, što je oko 3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Konačno, cijela se ova situacija reflektira i na pružatelje usluga privatne zaštite u hrvatskim pomorskim lukama, u nekima od kojih je broj pružatelja usluga privatne zaštite smanjen za polovinu, a samim time i očekivani poslovni prihodi pružatelja usluga privatne zaštite.
Hrvatska bi, kao i druge članice Europske unije, svoje restriktivne mjere trebala uklanjati postupno te posebno monitorirati daljnje stanje pandemije koronavirusa. Svaki problem može se riješiti na više načina, a kada je u pitanju pomorski sektor mišljenja smo da se mjere moraju uvoditi, odnosno popuštati, tako da budu ekonomski što isplativije, kako bi najmanje utjecale na likvidnost pomorskog sektora, odnosno u konačnici samih potrošača. Također, svi sigurnosni standardi i dalje se moraju provoditi bez obzira na situaciju povezanu s pandemijom, a sve kako bi se zadržala optimalna sigurnost putnika, posada i tereta”.
Puni članak iz časopisa “Zaštita” možete pročitati ovdje.