Naše odluke i akcije rezultat su naših osobnih vrijednosti. Ista stvar vrijedi i u poslovnom svijetu, samo što se u jednadžbu uključuje i sustav vrijednosti samog kolektiva, tj. organizacije.
Jedan od takvih skupova vrijednosti je i sigurnosna kultura, čiji je razvoj i održavanje od velike važnosti za postizanje adekvatne razine sigurnosti.
Sigurnosnu kulturu u poslovnom kontekstu definiramo kao skup vrijednosti i promišljanja o sigurnosnim pitanjima kojeg dijele sve osobe unutar organizacije. Taj skup vrijednosti određuje način na koji će osobe promišljati o sigurnosti, odnosno kako će pristupiti sigurnosnim problemima i sigurnosnim rizicima.
Prednosti visoko razvijene sigurnosne kulture kolektiva
Postizanje visoke razine sigurnosti ključan je segment poslovanja svakog kolektiva. Kada je sigurnost dio temeljnih poslovnih vrijednosti, kolektiv je na dobrom putu ka ostvarivanju sigurnosti u pravom smislu te riječi.
Visoko razvijena sigurnosna kultura kolektiva donosi:
- Povećanje uključenosti pojedinaca u sigurnosna pitanja
- Povećanje svijesti o sigurnosnim rizicima i načinima njihovog ublažavanja
- Preuzimanje veće količine sigurnosne odgovornosti od strane pojedinaca
- Promišljanje o sigurnosnom segmentu prilikom planiranja/upravljanja projektima
- Veću učinkovitost tehničkih sustava zaštite (pr. video-nadzor, kontrola pristupa i dr.)
- Smanjivanje rizika od unutarnjih prijetnji (eng. „insider threat“)
- Otvorenost pojedinaca za dodatnu sigurnosnu edukaciju
- Dugoročno povećanje prihoda i brendiranje tvrtke kao sigurnog poslovnog partnera, i dr.
Kako organizacija razvija sigurnosnu kulturu?
Sigurnosnu kulturu razvijamo kroz teoretsku edukaciju i praktičnu primjenu naučenog u svakodnevnici (pr. na radnom mjestu).
Teorijska edukacija pomaže razvoju vrijednosti koje se dalje u stvarnosti očituju putem akcija u svakodnevnici (transfer znanja iz teorijskog u praktično). Da bi se dogodila realna vidljiva promjena ponašanja (što je glavni cilj podizanja razine sigurnosne svijesti),
zaposlenici organizacije moraju razumjeti sigurnost i posjedovati određeno specifično sigurnosno znanje u obliku poznavanja osnovnih sigurnosnih koncepata – za što je zaslužna upravo teorijska edukacija.
Nadalje, sigurnosna kultura može se razviti i putem propisivanja određenih normi u obliku pisanih pravilnika, procedura i dr. koji će u svakom trenutku biti dostupni zaposlenicima.
Produbljivanje sigurnosne kulture provodi se putem zajedničkih sastanaka pojedinaca čija je glavna tema sigurnost – gdje se razmjenjuje znanje i priča o najboljoj sigurnosnoj praksi koja je dovela do konkretnih pomaka i rješenja određenih sigurnosnih problema.
Ipak, ono što je naučeno ne smije ostati samo to – teorijski naučeno. Sukladno tome sigurnosni eksperti u svom radu predlažu i provode terensku sigurnosnu edukaciju koja simulira realne uvjete i probleme s kojima će se pojedinci na svom radnom mjestu susresti.
Glavni cilj terenske edukacije je transfer znanja iz teorije u praksu te uvježbavanje i razvoj sigurnosnog promišljanja kod pojedinaca.
Studija o sigurnosnoj kulturi
KnowBe4, najveća svjetska organizacija koja se bavi promocijom sigurnosne svijesti je u suradnji s tvrtkom Forrester Consulting obavila istraživanje i izradila studiju vezanu za temu „Uspon sigurnosne kulture“ na uzroku od 1161 osobe koje obavljaju menadžerske funkcije.
Ključni dijelovi studije pokazuju sljedeće:
- sigurnosna kultura je poslovni prioritet, a 94% ispitanika kaže da je važna za poslovni uspjeh
- sigurnosna kultura nije univerzalno definirana (većina ispitanika imala je vlastitu definiciju iste)
- donositelji odluka previše su samouvjereni u stanje vlastite sigurnosne kulture. Čak 92% čelnika sigurnosti reklo je da je sigurnosna kultura dio njihove organizacije, međutim, te iste organizacije se još uvijek susreću sa sigurnosnim incidentima te tek trebaju spojiti sigurnosne strategije sa svojim temeljnim poslovnim strategijama
- snažna sigurnosna kultura donijet će visoko zadovoljstvo kupaca. Čak 63% posto ispitanika očekuje povećanje povjerenja od strane kupaca kao rezultat snažne sigurnosne kulture, a više od polovice očekuje da će isto povećati vrijednost njihovih brendova.
Ujednačenost odgovora na krizu
Organizacija koja ima visoko razvijenu sigurnosnu kulturu uspješnije odgovara na poslovne i procesne krize. Veći kapaciteti sigurnosnog znanja omogućavaju lakše rješavanje problema.
Ujednačeni standardi u cijeloj organizaciji pomažu adekvatnom odgovoru na sigurnosnu krizu. Što je sigurnosna kultura veća i ujednačenija kod svih osoba unutar organizacije, veće su šanse da se neki sigurnosni rizik uoči, te da se na njega reagira.
Oscilacije u količini i jačini sigurnosne kulture među članovina organizacije ili tvrtke prepušataju sigurnost faktoru sreće – u određenom trenutku i pod određenim okolnostima na sigurnosnu prijetnju ili rizik dobro će reagirati samo ona osoba koja ima visoku razinu sigurnosne kulture i edukacije.
Ovo nije stav kojeg možemo priuštiti u suvremenom poslovnom svijetu. Svi članovi organizacije moraju imati jednaku razinu sigurnosne kulture – i to visoku.
U sigurnosnu kulturu isplati se ulagati
Sigurnost je investicija te je kao takvu trebamo i tretirati. Učestala edukacija, osvježavanje znanja, opismenjavanje sigurnosnih normi putem pravilnika i procedura, promišljanje o sigurnosti prilikom provođenja projekata i drugi koraci i akcije osigurat će da sigurnosna kultura kolektiva postane i ostane jaka.
Važan segment ove priče čine iskusni sigurnosni eksperti sa višedesetljetnim iskustvom koji će najbolju suvremenu praksu prenijeti i u vašu organizaciju.