Slika: Screenshot / službene mrežne stranice kongresa

Dana 11. i 12. listopada 2021. član tima i direktor tvrtke Portus et Navem d.o.o., doc. dr. sc. Tonći Prodan, sudjelovao je konferenciji „3rd International Congress Age of New Economy and New Jobs – Blue Economy and Blue Innovation“ održanoj u splitskom hotelu Radisson Blu Resort.

Moderator i panelist

Prvog dana konferencije član tima sudjelovao je kao moderator druge teme koja se tematski bavila problematikom i suvremenim dostignućima plave ekonomije. U okviru ove teme bilo je govora o eksploataciji termalne energije iz mora, putevima prelaska na obnovljive izvore energije u Finskoj, tranziciji ka zelenim i klimatski neutralnim rješenjima (vodik) u brodarstvu i lukama, te poboljšanju očuvanja podvodnog arheološkog blaga u lukama Jadranskog mora.

Drugog dana konferencije član tima je u sklopu pete teme koja se tematski bavila pitanjima održivosti i razvoja prezentirao izlaganje na temu Specifičnosti sigurnosne zaštite nautičkih marina (eng. naziv prezentacije: „Specific features of security protection in the nautical marinas“).

Koautori izloženog znanstvenog rada su i najuži članovi tima Portus et Navem – glavni savjetnik za sigurnost gen. puk. (u mir.) Mate Laušić i Anđelo Pavišić.

Sažetak izlaganja

Izlaganje je započeto općim konstatacijama zašto luke i nautičke marine mogu biti potencijalna meta terorističkih napada i drugih kaznenih djela protiv ljudi i imovine. Iste predstavljaju tzv. „meke mete“, a napadi na iste mogu prouzročiti velike ljudske i materijalne gubitke, odnosno posljedično mogu imati veliki negativni utjecaj na cijelu državnu ekonomiju i ugled.

Nadalje, analizirane su i predstavljene službene svjetske statistike o broju terorističkih napada u pomorskom sektoru u razdoblju od 1970. do 2019. godine.

Sljedeća tema unutar izlaganja bile su metode napada na pomorsku infrastrukturu, gdje su pojašnjene suvremene terorističke metode kojima se koriste organizirane skupine, odnosno brojni drugi ekstremisti motivirani različitim motivacijskim faktorima.

Predstavljena je metodologija kojom su sigurnosni eksperti na temelju devet fiksno utvrđenih sigurnosnih indikatora analizirali na terenu stanje sigurnosti u 10 nautičkih marina. Prvi terenski izvidi obavljeni su 2013. godine te su se rezultati tih izvida komparirali s izvidima obavljenim tijekom 2020. i 2021. godine.

Donesena su četiri generalna zaključka, odnosno četiri glavne skupine nedostataka, a to su:

  • nedostatak edukacije osoblja privatne zaštite, tamo gdje je ona angažirana,
  • nedostatak sigurnosne kulture zaposlenika nautičkih marina,
  • nedostatak opreme za adekvatnu brzu reakciju na krizna stanja, te
  • nedostatak protokola koji propisuju specifične aktivnosti koje će prevenirati ili eliminirati posljedice sigurnosnih prijetnji.

U nastavku su prikazani konkretni primjeri iz nekih nautičkih marina, koje su članovi sigurnosnog tima snimili na brojnim terenskim obilascima, pritom štiteći ugled i imena nautičkih marina gdje su terenski izvidi obavljeni. Detaljno je analiziran i prezentiran požar u Marini Kaštela iz svibnja 2021. godine.

Izlaganje je zaključeno povlačenjem poveznice između održivosti i sigurnosti kao važnih faktora poslovanja suvremenih nautičkih marina. Također je konstatirano kako se, uz angažman iskusnih sigurnosnih eksperata kao vanjskih partnera te uz relativno male dodatne troškove, razina sigurnosti u nautičkim marinama može podići na znatno veću razinu u relativno kratkom vremenu.

Više o događaju pročitajte ovdje.

 

 

Slika: Screenshot / službene mrežne stranice kongresa

Dana 11. i 12. listopada 2021. član tima i direktor tvrtke Portus et Navem d.o.o., doc. dr. sc. Tonći Prodan, sudjelovao je konferenciji „3rd International Congress Age of New Economy and New Jobs – Blue Economy and Blue Innovation“ održanoj u splitskom hotelu Radisson Blu Resort.

Moderator i panelist

Prvog dana konferencije član tima sudjelovao je kao moderator druge teme koja se tematski bavila problematikom i suvremenim dostignućima plave ekonomije. U okviru ove teme bilo je govora o eksploataciji termalne energije iz mora, putevima prelaska na obnovljive izvore energije u Finskoj, tranziciji ka zelenim i klimatski neutralnim rješenjima (vodik) u brodarstvu i lukama, te poboljšanju očuvanja podvodnog arheološkog blaga u lukama Jadranskog mora.

Drugog dana konferencije član tima je u sklopu pete teme koja se tematski bavila pitanjima održivosti i razvoja prezentirao izlaganje na temu Specifičnosti sigurnosne zaštite nautičkih marina (eng. naziv prezentacije: „Specific features of security protection in the nautical marinas“).

Koautori izloženog znanstvenog rada su i najuži članovi tima Portus et Navem – glavni savjetnik za sigurnost gen. puk. (u mir.) Mate Laušić i Anđelo Pavišić.

Sažetak izlaganja

Izlaganje je započeto općim konstatacijama zašto luke i nautičke marine mogu biti potencijalna meta terorističkih napada i drugih kaznenih djela protiv ljudi i imovine. Iste predstavljaju tzv. „meke mete“, a napadi na iste mogu prouzročiti velike ljudske i materijalne gubitke, odnosno posljedično mogu imati veliki negativni utjecaj na cijelu državnu ekonomiju i ugled.

Nadalje, analizirane su i predstavljene službene svjetske statistike o broju terorističkih napada u pomorskom sektoru u razdoblju od 1970. do 2019. godine.

Sljedeća tema unutar izlaganja bile su metode napada na pomorsku infrastrukturu, gdje su pojašnjene suvremene terorističke metode kojima se koriste organizirane skupine, odnosno brojni drugi ekstremisti motivirani različitim motivacijskim faktorima.

Predstavljena je metodologija kojom su sigurnosni eksperti na temelju devet fiksno utvrđenih sigurnosnih indikatora analizirali na terenu stanje sigurnosti u 10 nautičkih marina. Prvi terenski izvidi obavljeni su 2013. godine te su se rezultati tih izvida komparirali s izvidima obavljenim tijekom 2020. i 2021. godine.

Donesena su četiri generalna zaključka, odnosno četiri glavne skupine nedostataka, a to su:

  • nedostatak edukacije osoblja privatne zaštite, tamo gdje je ona angažirana,
  • nedostatak sigurnosne kulture zaposlenika nautičkih marina,
  • nedostatak opreme za adekvatnu brzu reakciju na krizna stanja, te
  • nedostatak protokola koji propisuju specifične aktivnosti koje će prevenirati ili eliminirati posljedice sigurnosnih prijetnji.

U nastavku su prikazani konkretni primjeri iz nekih nautičkih marina, koje su članovi sigurnosnog tima snimili na brojnim terenskim obilascima, pritom štiteći ugled i imena nautičkih marina gdje su terenski izvidi obavljeni. Detaljno je analiziran i prezentiran požar u Marini Kaštela iz svibnja 2021. godine.

Izlaganje je zaključeno povlačenjem poveznice između održivosti i sigurnosti kao važnih faktora poslovanja suvremenih nautičkih marina. Također je konstatirano kako se, uz angažman iskusnih sigurnosnih eksperata kao vanjskih partnera te uz relativno male dodatne troškove, razina sigurnosti u nautičkim marinama može podići na znatno veću razinu u relativno kratkom vremenu.

Više o događaju pročitajte ovdje.